Plućna embolija amnionskom tečnošću

Šta je to plućna embolija amnionskom tečnošću (AFE)?
Ako je vaš lekar ili babica nikad nisu spomenuli, nemojte biti iznenađeni, embolija amnionskom tečnošću (AFE) je toliko retka da se većina lekara nikada neće sresti sa tim tokom svoje karijere.
Plućna embolija amnionskom tečnošću je retka akušerska nesreća u kojoj amnionska tečnost, fetalne ćelije, dlake ili druge krhotine ulazi u krv majke preko placente i izazivaju alergijsku reakciju. Ova alergijska reakcija dovodi do kardiorespiratornog (srce i pluća) kolapsa. Statistike pokazuju da 50 posto bolesnika sa AFE umire unutar prvog sata od početka simptoma, a visok postotak žena koje prežive imaju trajne neurološke smetnje.
Budući da većina lekara nikad nije imala iskustvo sa bolesnicima sa AFE, tačan proces se slabo razume, međutim, veruje se da kad jednom tečnost i fetalne ćelije uđu u plućnu cirkulaciju majke, događaju se dve faze procesa.
U prvoj fazi, pacijent doživljava akutni nedostatak daha i hipertenziju (ekstremno visok krvni pritisak). To brzo napreduje ka kolapsu kardiopulmonalnog sistema kako se komore srca ne šire i time se smanjenje dotok kiseonika u srce i pluća. Nedugo nakon ove faze pacijent pada u komu.
Iako mnoge žene sa AFE ne preživi posle prve faze, oko 40 posto od početno preživelih će preći na drugu fazu. To je poznato kao hemoragična faza i može da bude popraćena teškim drhtanjem, kašljem, povraćanjem i osećajem lošeg ukusa u ustima. Ovo je takođe popraćeno krvarenjem jer krv gubi sposobnost zgrušavanja. Kako hipoksija (smanjivanje dotoka kiseonikom) napreduje, otkucaji fetalnog srca mogu da padnu na manje od 110 otkucaja u minuti, dovodeći fetus u nevolju.
Uglavnom je dogovoreno između zdravstvenih radnika da ovo stanje nastaje zbog ulaska amnionske tečnosti u vene materice, i da za to postoji tri preduslova:
- rupture amnionske kese
- probijene vene materice ili grlića materice
- razlika u nivoima pritisaka vena materice
Iako je izloženost tkiva fetusa česta, a time i pronalaženje fetalnog tkiva unutar majčine cirkulacije nije značajno, u malom postotku žena to dovodi do složenog lanca događaja koji rezultira kolapsom i smrću.

Današnja saznanja govore da AFE utiče na sve rase i etničke skupine, i, iako se ranije mislilo da utiče na one starije životne dobi to je opovrgnuto, kao što se izvorno mislilo da se AFE dogodi tek nakon dugog, teškog porođaja. AFE može da se pojaviti pre, tokom ili nakon porođaja, a takođe je poznato da se pojavljuje tokom pobačaja, bolnih trauma i amnioinfuzije (infuzija tečnosti u amnionsku šupljinu kada postoji nedostatak plodne vode).
Statistički, AFE javlja se od oko 1 od 8.000 do 1 od 80.000 trudnoća.
Šokantno, smrtnosti majki je visoka sa oko 80 posto, dok su bebine šanse znatno bolje i preživi oko 70 posto.
Međutim, nema dokaza koji upućuju na to da žene koje su preživele AFE imaju rizik za ponovnu emboliju amnionskom tečnošću u budućim trudnoćama.